OKRUGLI STOL O MEDIJIMA U SLUŽBI PROMICANJA ISTINE, PRAVDE, MIRA I SOLIDARNOSTI

Istinski medijski preporod je uistinu potreban

U organizaciji Vijeće za sredstva društvenog priopćivanja i Europske akademije Banjolučke biskupije održan je 23. svibnja u Banjoj Luci okrugli stol na temu «Mediji u službi promicanja istine, pravde, mira i solidarnosti». Sve sudionike i sve predstavnike medija pozdravio je direktor Europske akademije mons. dr. Miljenko Aničić izrazivši posebnu zahvalnost predavačima uz napomenu da direktor Nezavisnih novina g. Željko Kopanja nije mogao sudjelovati zbog iznenadnog odlaska u inozemstvo iz zdravstvenih razloga.
Pozdrav i dobrodošlici u ime organizatora izrazio je pročelnik Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki. Govoreći o razlozima održavanja okruglog stola na spomenutu temu, biskup Komarica je podsjetio da je Drugi vatikanski sabor jedan od svojih 16 dokumenata u cijelosti posvetio sredstvima društvenog priopćivanja, odnosno medijima (Dekret „Inter mirifica). Biskup Komarica je također podsjetio da je papa Pavao VI. uveo za cijelu Katoličku Crkvu obvezu obilježavanja Svjetskog dana sredstava društvenog priopćivanja, koji je prvi put slavljen 1967. godine, a ove godine se obilježava 41. svjetski dan medija. Naglasio je da u tom duhu i Katolička Crkva u BiH u svojim zajednicama obilježava svake godine taj dan prigodnim sadržajem te da je BK BiH 2005. godine izdala Direktorij za sredstva društvenog priopćivanja imajući na umu specifične uvjete u BiH.

U službi istine, pravde, poštenja, ljubavi, mira i solidarnosti

„Nije teško uočiti činjenicu da postaje sve teže zatvoriti oči ili uši pred slikama, napisanim tekstovima ili pak tonovima što nam dopiru putem medija. A svi mediji nisu, nažalost, u službi izgradnje čovjekove osobe u njezinoj integralnosti, tj. u duhovnoj i tjelesnoj stvarnosti, nego zastupaju i šîre materijale koji su poglavito u službi komercijalne i materijalne dobiti...Opravdano se mora postaviti kritičko pitanje: kakvu 'istinu' zastupaju i promiču takvi mediji? I kome i čemu koristi takva – nazovi 'istina'? Zvanje novinara, odnosno novinarski kodeks svakog medijskog djelatnika potiču na razmišljanje o obvezi prema istini i objektivnosti. To nužno uključuje obvezu da se izbjegava svaka manipulacija istine... Obveza prema cjelovitoj istini se ne tiče samo izvješća, odnosno samo informativnog programa, nego cjelokupnog djelovanja medija. Istina i cjelovitost bi morali biti poštovani i u umjetničkim sadržajima kao i u sadržajima zabavnog, dakako i obrazovnog i dokumentarnog karaktera. To će biti postignuto u onoj mjeri u kojoj se Vi djelatnici trudite da budete u službi istine, pravde, poštenja i ljubavi, mira i solidarnosti“, kazao je biskup Komarica istaknuvši da Bosna i Hercegovina „još uvijek dramatično pati od ratnih rana i u kojoj su, nažalost, nerijetko žrtvovane i istina i poštenje pa su zato zanemarene i pravda i solidarnost i čovjekoljublje, a mirna budućnost domaćeg puka nije odveć prepoznatljiva; svi medijski djelatnici su pozvani da pokažu svoje pravo lice: koliko su svjesno u službi konstruktivnosti ili destrukcije, liječenja ili produbljivanja postojećih opasnih rana na tijelu našeg domaćeg društva“. Biskup je također kazao da se „posebna odgovornost i nenadoknadivo zaduženje, koje mediji imaju s obzirom na izgradnju i promicanje mira i solidarnosti, temelji na činjenici da mediji u svojim rukama imaju i sredstva i moć ponekad i odlučujuće utjecati na javno mišljenje, pa čak i na vlasti“.

Drastična kršenja etičkih i novinarskih pravila

Generalna tajnica Udruge «BH novinari» Borka Rudić je na početku podsjetila da Bosna i Hercegovina ima zakonski okvir u vezi s medijima te da je potpisnica međunarodnih dokumenata o pravima na slobodu izražavanja istaknuvši da je u BiH velik problem što se pravo na slobodu izražavanje ne povezuje i s odgovornošću. Podsjetila je da postoji kvalitetan zakon kako bi novinari mogli doći do potrebnih informacija kao i kvalitetni kodeksi za razne medije. Govoreći o praksi, gospođa Rudić je iznijela podatak da je, prema jednom istraživanju, Bosna i Hercegovina na 98. mjestu po medijskim slobodama te da se u Bosni i Hercegovini sada vodi više od 200 sudskih tužbi protiv urednika i novinara za klevetničko pisanje. „Kod nas se drastično krše etička i novinarska pravila definirana u kodeksima“, kazala je tajnica Rudić navodeći istraživanje Media centra iz Sarajeva prema kojem tiskani mediji za mjesec dana naprave čak 418 mogućih kršenja kodeksa. Kao problem u Bosni i Hercegovini navela je sukob medija (unutar i između entiteta, između elektronskih i tiskanih medija...) i medijsku nesolidarnost te da se politički sukobi prenose na medije i novinare koji se svrstavaju uz pojedine političare i postaju sredstvo u njihovim rukama i sredstvo borbe protiv kolega. Gđa Rudić je navela i podatak da novinari u BiH imaju u prosjeku 23 godine pitajući se kakvo je njihovo obrazovanje. Postavila je i pitanje tko financira medije iznoseći podatak da je, prema jednom istraživanju, u prvim poratnim godinama u bh. medije uloženo 40 milijuna dolara. Predložila je vraćanje uredničkim medijima, provjeravanju kvalitete programa, poboljšavanje obrazovanja novinara i na fakultetu i unutar redakcija, individualnu odgovornost, jačanje mehanizama unaprjeđivanja etičkih i profesionalnih standarda te poslovanje medija prema medija u zakonskim okvirima.


Podjela po entitetskom i etničkom načelu

Politički i medijski analitičar te suradnik fondacije Friedrich Eber Tanja Topić je kazala kako je teško govoriti o medijima u službi promicanja istine, pravde, mira i solidarnosti ako se živi u ozračju kulture apriornog neslaganja. „Jako je teško izvaditi medije iz konteksta društva i sredine u kojoj djelujemo i u kojoj živimo. Mediji su često ogledalo politike i društva i tako se ponašaju», kazala je gđa Topić naglasivši da su mediji u BiH podijeljeni po entitetskom i etničkom načelu. „Mi nikada nismo propitali pitanje odgovornosti medija i novinara za ulogu koju su oni odigrali u proteklom ratu na ovim prostorima. Ako kažemo da je ta mentalna struktura bila takva – da su bili huškači rata, da su koristili govor mržnje, poticali na najveće zlo među ljudima i narodima na ovim prostorima – onda se pitam mogu li oni danas oni jednostavno ogrnuti demokratsko ruho, a mi svi doživjeti kolektivnu amneziju i zaboraviti na tu vrstu odgovornosti. Mislim da je to vrlo teško“, kazala je gđa Topić napominjući također da mediji žive u vrlo teškim uvjetima jer se vodi nemilosrdna borba za opstanak na malom i siromašnom tržištu. Navela je podatak da u BiH djeluju čak 184 elektronska medija te da, za razliku od njih, tiskani mediji ne podliježu međunarodnoj regulatornoj agenciji.
Dopisnik Hine – BiH g. Pejo Gašparević je zahvalio organizatorima za okrugli stol te, kao razloge proizvodnje neistina, naveo: diskvalifikaciju neistomišljenika, komercijalizaciju, senzacionalizam radi veće gledanosti, slušanosti i čitanosti, novinarsko nepoznavanje teme ili novinarsku nesklonost instituciji, skupini, pojedincu… „Nadmašivanjem ovih stereotipa snažnije bi zasjala istina, tolerancija i pravda u domaćim medijima. Čini se kako se u potrazi za istinom u BiH nužno osloboditi dviju pogrješaka koje se katkad i iz raznoraznih razloga pokušavaju nametnuti kao tobože ispravan model medijske prakse. Pogrješno je u ime nekog imaginarnog bratstva-jedinstva i medijima napadati na sve što ima čovječno-nacionalna svojstva, zatim to proglašavati prijetnjom vlastitoj naciji. Medijskim prakticiranjem tih pogrješnih shvaćanja potkopava se pravda, mir i solidarnost u BiH“, kazao je g. Gašparević.

Tranzicijski procjep

Pročitano je i pisano izlaganje predavača i stalnog analitičara njemačkog nacionalnog radija „Deutsche Welle“ g. Zekerijaha Smajića koji je ukazao na potrebu stalnog podsjećanja na filozofsko-pojmovno određenje istine kao biti profesionalnog, odnosno angažiranog novinarstva na svim prostorima, pa i u BiH. „Bosna i Hercegovina se, međutim, kao što je poznato, nalazi u tzv. tranzicijskom procjepu između starog sustava koji se urušava i novoga koji još nije zaživio. A upravo dužinom trajanja takvoga procjepa određuje se i ukupna uspješnost tranzicijskog procesa u svakoj od zemalja Jugoistočne Europe. Uloga medija u tom procesu je nezamjenjiva te je i zbog toga nužno što žurnije vraćanje profesionalizmu u medijima u svoj biti ovoga pojma. Jer i najnovija istraživanja o stanju medija u svijetu pokazuju da se BiH nalazi u društvu zemalja s niskim stupnjem novinarskog profesionalizma te da je u ovoj zemlji postalo strašno biti novinar ako se želi biti objektivnim, moralnim i dostojanstvenim čovjekom. Istinski medijski preporod je uistinu potreban i obveza samih medija ako se želi ikakav pomak ka zemljama tzv. stabilne demokracije“, napisao je g. Smajić.
Slijedila je vrlo plodna diskusija tijekom koje su djelatnici medija mogli izmijeniti iskustva i iz vlastitog djelovanja ukazati na svoje poteškoće kao i na ono što bi se moglo, moralo i trebalo popraviti.

KTA