Susret župnih ekonomskih vijeca Vrhbosanske nadbiskupije
Na poziv vrhbosanskog nadbiskupa i metropolite Vinka kardinala Puljića svim članovima ŽEV-a na redovni godišnji radni susret 6. ožujka odazvalo se stotinjak članova župskih ekonomskih vijeća. Susret je započeo u prostorijama Bogoslovnog sjemeništa. Ovogodišnja tema susreta je bila u duhu Memorije za solidarnost i Godine svećenika. U ime kard. Puljića koji zbog obveza nije mogao nazočiti susretu, sudionike je na početku pozdravio generalni vikar nadbiskupije mr. Luka Tunjić.
Izlaganje na temu je održao preč. Luka Kesedžić, ekonom nadbiskupije. Nakon predavanja ostavljena je mogućnost za pitanja. Poslije predavanja u katedrali je služena sv. misa, koju je predvodio preč. Ante Meštrović, kanonik. Govoreći o prvom misnom čitanju usporedio je vrijeme nastanka biblijskog teksta slično našim prilikama, kad su od 1992. do 1995. mnoge župe protjerane, raspršene, a tek jedan dio ljudi se vratio na razrušeno ognjište.
„Božja Riječ upućena nam je danas u prvom čitanju po proroku Miheju. Vrijeme je to nakon babilonskog sužanjstva iz kojeg su se Izraelci vratili, ali nastanjeni su u siromašnom, uskom dijelu oko Jeruzalema. Tim ljudima potrebna je plodna zemlja i volja za život. Robovanje u tuđini ih je iscrpilo. Stoga prorok moli. Prorok moli za materijalno stanje da se opet Bog pokaže svom narodu, da pokaže svoju moć, svoju blizinu, moli da mogu ponovno zaposjesti plodna područja, onako kako je narod izišao iz Egipta pod snažnom Božjom zaštitom. Međutim, molitva za dobro materijalno stanje, za plodnu zemlju, pretače su u molitvu hvale Božjem milosrđu. Božje veličanstvo otkriva se u praštanju. 'Baci na dno mora sve grijehe naše' kao Egipćane u dubine Crvenoga mora.“ U propovijedi o sjećanju na našu prošlost i sve što se događalo našem narodu, preč. Meštrović je još rekao: „Ova pastoralna godina u našoj vrhbosanskoj Nadbiskupiji uz „Svećeničku godinu“ proglašena je godinom „Memorija za solidarnost“. Memorija ili sjećanje doziva nam u pamet minule događaje, susrete, osobe, predmete, iskustvo, znanje, imovinu. Već su stari govorili: „Pamtim ono što ne želim, a ne mogu zaboraviti što želim.“ Još od raja zemaljskoga čovjek ne može protjerati svoja sjećanja bilo na dobro, bilo na zlo. Sva je Biblija sama memorija, biblioteka od 73 knjige, arhiv židovskog i drugih naroda. Tu su opisani portreti likova koji su bitno utjecali na povijesni tijek. Čitav je Stari zavjet ozbiljna memorija: “Sjeti se čovječe da si prašina!“, „Sjeti se da svetkuješ dan subotnji!“. A sjećanje na izbavljenje iz Egipta, sjećanje na savez na Sinaju. Jezik, zemlja, kultura, književnost, povijest, pravo, običaji, sve su to vanjski elementi jednog naroda, vanjski identitet. Zato je na nama da se sačuva sve ono što o nama govori u našoj župi, kraju, županiji, državi. Sve treba zapisati, prikupiti, zabilježiti posebno ono što govore stari ljudi koji čuvaju sjećanje svojih pradjedova. Ukoliko to ne učinimo, učinit ćemo veliki propust. Budite odgovorni i na pomoć svojim župnicima. Nakon mise uslijedilo je zajedničko druženje u blagovaonici bogoslovnog sjemeništa.
Ilija Orkić |
