Klanjateljice Krvi Kristove obilježile dvostruki jubilej

175 godina utemeljenja Družbe i 130 godina prisutnosti na prostorima BiH

U kinodvorani vojarne «Kozara» gdje se nekad nalazio sestrinski samostan „Nazaret“, sestre Klanjateljice Krvi Kristove svečano su obilježile dvostruki jubilej: 175 godina od utemeljenja Družbe i 130 godina nazočnosti na prostorima Bosne i Hercegovine, odnosno dolaska prvih sestara u Banju Luku. Budući da se cjelokupni program odvijao u prostoru vojarne, svi uzvanici su trebali biti prijavljeni.
Okupilo se oko 120 sestara iz Regije Zagreb koja obuhvaća sedam država gdje djeluju sestre hrvatske nacionalnosti, od čega najveći broj u Hrvatskoj i BiH, a pridružilo im se i nekoliko sestara iz Liechtensteina. Slavlju je nazočilo i oko 120 uzvanika na čelu s vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom Vinkom kardinalom Puljićem i biskupom mons. dr. Franjom Komaricom, a među pedesetak svećenika bili su upravitelj Zadarske nadbiskupije mons. Milivoj Balobanić, mons. Vladimir Stanković, p. Josip Godlewski, p. Zvonko Topić i drugi. Među predstavnicima vlasti bili su dopredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda gosp. Davor Čordaš, zamjenica ministra obrane BiH Marina Pendeš. Na svečanost se odazvao i veći broj sestara drugih zajednica: Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske i Hercegovačke provincije, milosrdnice sv. Vinka Paulskog provincije Majke Divne – Sarajevo koje su u Banjoj Luci nazočne od 1872. do danas, Služavke Malog Isusa i sestre Misionarke ljubavi majke Terezije. Na slavlju i euharistiji sudjelovalo je i oko 370 vjernika iz Banje Luke i drugih župa Banjalučke biskupije.

Otvorenost sestara za drugačije

Iskrenu dobrodošlicu svima uputila je regionalna poglavarica, s. Cecilija Milković ističući da organizacija unutar vojarne „Kozara“ u Banjoj Luci potvrđuje da su poštivanje i tolerancija moguće u svim okolnostima i različitostima te da one stvaraju nove odnose i bolji svijet. Izražavajući zahvalnost svima koji su se odazvali ili sudjelovali u pripravi proslave, posebnu zahvalnost uputila je Ministarstvu obrane BiH te časnicima na čelu s brigadirom Markom Stojčićem i vojnim kapelanom vlč. Josipom Grubišićem. Osvrćući se na povijest Družbe sestara Klanjateljica Krvi Kristove naglasila je da je sestre na prostore Banje Luke i Bosne i Hercegovine doveo stav otvorenosti za drugačije i svijest da su iskonske potrebe čovjeka iste bez obzira na okolnosti.
„Prve sestre Klanjateljice su vidjele i onu moralnu 'šikaru' u dušama ljudi koju je trebalo obraditi. Njihova nazočnost, rad i djelovanje na duhovnom području, području školstva, prosvjete i kulture dalo je novo lice Banjoj Luci i cijeloj Bosni po mnogim otvorenim zajednicama. Od dolaska iz Austrije 1879. do prisilnog napuštanja 1949. godine, samostan 'Nazaret' kako je od početka nazvan, njegove škole, sirotište, razvijeno gospodarstvo bio je dom, radno mjesto, mjesto prijateljskih susreta, oaza mira i molitve za mnoge Banjalučane. “, kazala je s. Cecilija.
Izlaganje na temu: „Povijesna zbivanja i životnost zajednice Klanjateljica Krvi Kristove“, održala je s. Viktoria Košak iz Katoličkog školskog centra u Bihaću govoreći o životu sv. Marije De Mattias (1805. – 1866.) i osnutku Družbe. O izvanrednom doprinosu sestara Klanjateljica u kulturno-prosvjetnom i duhovnom napretku Banjalučke biskupije govorio je generalni vikar te biskupije mons. dr. Anto Orlovac koji je podsjetio i na teške nepravde učinjene ovim sestrama kada su 11. prosinca 1949. bile prognane iz svog samostana „Nazaret“ u Banjoj Luci kojemu je srušen toranj da bi zgrada bila potpuno srušena nakon potresa 1969. godine. Pozvao je Banju Luku da skine „ideološke okove“ te prizna zasluge vrijednih sestara o kojima se vrlo malo ili na iskrivljen način pisalo iako su otvorile jedanaest pučkih i pet srednjih škola.
„Klanjateljice, žene Crkve, s trajnim odgovorom na potrebe čovjeka“, naslov je izlaganja s. Mirjame Kuštreba iz Kutine. Govorila je o karizmi, odnosno poslanju sestara Klanjateljica Krvi Kristove kojih danas ima oko 1.600 članica, prisutnih na svim kontinentima i organiziranih u kontinentalna područja odnosno regije s generalnom upravom u Rimu.
Zbor Klanjateljica pod ravnanjem s. Damjane Kovačević izveo je više pjesama, a prikazan je vrlo i lijepo pripremljen scenski prikaz pod naslovom: „Klanjateljice jučer i danas“ kojim je prikazan dolazak prve sestre Hermine Gantert u Banju Luku te djelovanje sestara posebno na obrazovnom i odgojnom planu.

Spremno ići u nepoznato

Svečano misno slavlje predslavio je kardinal Puljić, a pozdrav njemu i svima nazočnima uputio je biskup Komarica koji je izrazio veliku radost rekavši kako je uistinu riječ o danu koji je darovao sam Bog.
«Kao biskup i kao rođeni Banjalučanin, koji sam u djetinjstvu imao povlaštenost kao jedan od rijetkih nazočnih svećenika danas, da sam ulazio u nazaretsku crkvu i u samostan gdje su učili prve svoje korake školstva i ljudskosti moja starija braća i sestre“, prisjetio se biskup Komarica
U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je kazao kako je Bog u svakom vremenu izabire osobe kako bi u danom vremenu i određenom prostoru izvršili Njegovo djelo. Čestitajući obljetnice sestrama Klanjateljicama, pozvao ih je da budu spremne ići u nepoznato, izgarati i umirati vršeći vjerno svoje poslanje kako bi mogle 'čupati moralni korov' u svijetu. Podsjećajući da se sestre Klanjateljice kroz povijest nisu bojale žrtve, pozvao ih je da budu vjerne svom poslanju jer im Krist, koji je otkupio svijet, daje smjer. Govoreći o kaležu, koji se najprije ukrašava i potom posvećuje kako bi bio izdvojen da se u njemu pretvara vino u krv Kristovu, kardinal Puljić potaknuo je sestre Klanjateljice da budu 'živi kaleži' koji se prikazuju nastojeći kroz svoje djelovanje donositi ljubav u svijet što označava i srce koje nose kao svoj simbol.
Blagoslovio je i umjetnički rad umjetnika Branka Ivankovića – reljef u drvu – koji prikazuje s. Herrminu Ganter, prvu Klanjateljicu koja je došla u prvi „Nazaret“ u Banjoj Luci gdje se danas nalazi vojarna. Na kraju mise biskup Komarica je predao zahvalnicu s. Ceciliji za njihovo dugogodišnje djelovanje u Banjolučkoj biskupiji.
Sestrama upućujemo najiskrenije čestitke povodom dvostruke obljetnice!

KT