PRETRAGA:
Aktualno

RACUNANJE VREMENA I STVARANJE KALENDARA

Europskoj akademiji u Banjoj Luci, 18. siječnja održano je predavanje pod nazivom „Računanje vremena i stvaranje kalendara“. Izlagač je bila prof. Tatjana Kren, autorica knjige „Svjetski kalendar i kršćanska era“ i članica Hrvatskog astronomskog društva u Zagrebu. S ovom ni malo jednostavnom i lakom temom profesorica Kren se susrela još u svojim gimnazijskim danima djelujući kao vanjska suradnica Zvjezdarnice na Popovom tornju u Zagrebu.
Predodžbe o tome što je nebeska sfera, kroz ljudsku povijest stalno se mijenjala. Od vjerovanja da je Zemlja ravna ploča i nalazi se na leđima slona ili kornjače, pa do ovakve kakvu vidimo na snimkama iz svemira. Tek je nekoliko stoljeća prošlo od konačnog odbacivanja geocentričnog i prihvaćanja heliocentričnog sustava, dakle tek je nekoliko stoljeća proteklo od starog vjerovanja da je Zemlja središte stvorenoga svijeta. Isto se može reći i za računanje vremena čija se forma i način izražavanja proteklog vremena stalno mijenjao. Dan i sati u danu izražavani su na neke od sljedećih načina: Naravni ili prividni dan – od izlaska do zalaska Sunca; Umjetni dan – puni dan od sumraka do sumraka; Pravi Sunčev dan - svako mjesto ima svoje pravo podne kada Sunce kulminira u podnevniku (meridijanu) tog mjesta; Srednji Sunčev dan – kulminacije srednjeg Sunca koje se prividno jednoliko giba po nebeskom ekvatoru i Građanski dan – od ponoći do ponoći koji je 1780. u Ženeva kao takav oficijelno prihvaćen i vrijedi do danas. Također i kalendar ima svoj povijesni razvoj. Profesorica Kren je u svome izlaganju detaljno opisuje taj povijesni razvoj, od lunarnog preko egipatskog i rimskog kalendara, koji u svojoj kasnoj fazi po caru Juliju Cezaru postaje Julijanski kalendar, do Gregorijanskog kalendara kao današnjeg svjetskog građanskog kalendara.
Tropska godina je vremenski razmak između dva uzastopna prolaza središta Sunca kroz proljetnu točku (presjecište ravnine ekliptike i nebeskog ekvatora – Sunce na ekvatoru). Ona traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi i veoma je bitna u povijesti usklađivanju kalendara. Julijanska godina traje 365,25 srednjih Sunčevih dana i time je duža od tropske 0,0078 dana. Do pontifikata pape Grgura XIII. grješka Julijanskog kalendara popela se do deset prekobrojnih dana. Stoga je papa Grgur XIII. sazvao Sabor pri Sveučilištu u Bologni s ciljem reforme Julijanskog kalendara, čiji su sudionici bili pripadnici raznih europskih naroda. Komisija koja je obrađivala prijedloge prihvatila je prijedlog Antonia i Aloysiusa Liliusa a reformirani kalendar papa Grgur XIII. proglasio je posebno papinskom bulom ‘’Inter gravissimas’’ 24. veljače 1582. Praktično to je izgledalo tako da je iz kalendara izostavljeno 10 prekobrojnih dana, nakon 4.10.1582. slijedio je 15.10.1582. a svaka četvrta godina bila je prijestupna kao u Julijanskom kalendaru, osim godina koje su djeljive sa 100, a nisu sa 400. Prva takva prijestupna je 1600. te 2000. S tim se dobila izuzetna točnost tj. grješka u računanju iznosila je 0,12 dana u 400 godina ili 1 dan za više od 3300 godina.
Gregorijanska reforma prvo su prihvatile katoličke zemlje i kolonije 1582. Italija, Španjolska, Portugal, Lotaringija i Poljska, Francuska i katolički dio Nizozemske, 1584. Austrija, Švicarska, Češka, 1587. Ugarska i Hrvatska itd. Reforma se postupno širila i na protestantske zemlje kao što je Velika Britanija koja 1752. prihvaća reformirani kalendar. SSSR je prihvatio novi stil u građanskoj upotrebi 1918., Srbija 1919., kod Japanca u građanskoj uporabi od 1873., Kina od 1912. a prva europska nekršćanska država koja je prihvatila Gregorijanski kalendar kao građanski kalendar bila je Turska 1.1.1926.
Računanje Uskrsa je također vrlo komplicirano i zahtijevalo bi jedno posebno predavanje. Profesorica Kren samo u kratkim crtama predočila je ono najbitnije za računanje Uskrsa. Od Nicejskog sabora 325. godine Uskrs je pomični datum, tj. prva nedjelja nakon prvoga proljetnog uštapa. Moguća su 35 datuma Uskrsa (od 22.3. do 25.4.) a oni su važni i za određivanje ostalih pomičnih blagdana u crkvenoj godini. Ove 2008. godine imamo Uskrs veoma blizak ovoj kalendarskoj ekstremi, dakle, samo jedan dan dalje od mogućeg ranog termina Uskrsa. Postoji takozvani Uskršnji krug koji traje 532 godine, točnije datumi Uskrsa se ponavljaju svakih 532 godine. Uz to još je interesantno napomenuti da je akvitanijski biskup Viktorije ustanovio da je u tom uskršnjem krugu Uskrs 129 puta u ožujku, a 403 puta u travnju.

TABB

Copyrightę 2006 Katolički tjednik. Sva prava pridr×ana. Webmaster